Posts

Fini Ba Futuru

Sosializmu: Perspetiva Ekonomika

Image
  Sosializmu: Perspetiva Ekonómika   Autor: Noe Gaspar Tilman Hegel nu’udár filózofu Alemaun, hateten katak iha aspetu tolu ne'ebé dudu mudansa sosiál. Aspetu hirak ne’e maka: ideia sira ne'ebé iha kontradisaun ba malu, esforsu atu rekonsilia ideia kontraditivu sira no ideia kontradisaun sira ne’ebé maka sei mosu. Aspetu tolu ne’e maka ita bolu: teze, anti-teze no sinteze husi ne’ebé sei forma sai teze ida.   Hanoin/ pensamentu ida (teze) sei hasoru hanoin/pensamentu ne’ebé   kontraditivu ba malu (anti-teze) no husi kontradisaun sira ne’e maka sei forma ka moris fali (sinteze) ida,   husi ne’ebé sei sai nu’udár lialos foun ida/ ”a new truth” (teze). Hegel hanaran prosesu pensamentu ida ne’e ho naran “DIALÉTIKA”. Inspiradu husi Hegel nia hanoin maka, grupu sosializmu sira haree grupu kapitalizmu nu’udár sistema ida ne’ebé maka la estavél (teze). Tan ne’e, presiza duni iha anti-teze ida atu bele alkansa justisa sosiál ida ne’ebé hanaran Sosializmu. Husi komprensaun kona-b

Poema kona-ba "Soe Bebe" husi Tilman Noe

Poema HA’U SE LÓS BA Ó? Buka ksolok, hodi bosok Ksolok badak, terus naruk Moe tan sei kous, nega hodi fo terus Hakarak goza, hodi abuza                         Iha kakutak teri netik hanoin                        Fuan boot, hakloot domin                        Lakon domin, hewai nia domin                        Hahi nia kan, haksumik nia an La sente sala, tan laiha lia Ha’u nudar prezente, maibe o la sente Ha’u lian laek, tan o habadak ha’u tinan O habadak ha’u ksolok, tan ha’u sei kosok Ha’u uma lalaek, ha’u neon mesak Lalar nia lian hakonu ha’u tilun                                                                    Hau iha matan ida la fihir                       O taka tilun tan o fuan maran                      O iha ne’ebe? Wainhira ha’u iha ne’e                       Ha’u husu domin, laos soin                       O hili soin, hodi hamonu ha’u oin